Šta je zapravo spašavanje podataka?
Spašavanje podataka je proces vraćanja podataka sa elektronskih uređaja i medija (hard disk, SSD disk, USB flash disk, CD/DVD, memorijske kartice…). Podaci mogu postati nedostupni u slučaju softverskog problema, virusa, kvara mehaničko-elektronskog sklopa ili ljudskog faktora. Nezavisno od vrste kvara, laboratorije za spašavanje podataka obično imaju uspješnost od 75% do 80% kada je u pitanju usluga vraćanja izgubljenih podataka.

Kako izgleda proces vraćanja podataka?
Procedura se sastoji iz dva dijela - dijagnoze i spašavanja podataka. Tokom procesa dijagnosticiranja problema i procjene uspješnosti spašavanja podataka, tehničari će besplatno utvrditi konkretno oštećenje na mediju, kao i količinu podataka koje je moguće spasiti. Zajedno sa predviđenom cijenom klijentu se šalje kompletan izvještaj. Na taj način, klijent ima priliku da se upozna sa stanjem uređaja, kao i da odluči da li se prelazi na proces spašavanja podataka, prije nego što je bilo kakav rad na disku obavljen.

Koliko dugo traje proces spašavanja podataka?
Dijagnosticiranje je besplatno i obavlja se u roku od 48 sati, a trajanje procesa spašavanja podataka u potpunosti zavisi od stepena kvara uređaja.

Da li će moji podaci biti zaštićeni?
Privatnost je od suštinskog značaja. Svaka ozbiljan laboratorija za spašavanje podataka se obavezuje da će štititi i čuvati privatnost, kao i povjerljivost kako poslovnih, tako i ličnih podataka. Tehničari koji imaju pristup informacijama, obučeni su i obrazovani u cilju rukovanja i zaštite podataka i uređaja, i pridržavaju se polise o zaštiti podataka u svakom trenutku.

Kako da zapakujem disk?
Disk pažljivo izvadite iz kućišta kompjutera, a zatim ga smjestite u anti statičku kesu, kesu zalijepite selotejpom, zapakovani disk smjestite u kartonsku kutiju odgovarajućih dimenzija i kutiju zatvorite. Treba napomenuti da prilikom pakovanja diska ne dodirujete rukama elemente na elektronskom sklopu jer postoji mogućnost da dođe do elektrostatičkog pražnjenja koje može prouzrokovati dodatna oštećenja.

Mogu li se podaci spasiti i nakon što su uništeni od strane virusa?
Postoje različite vrste virusa i nisu svi napravljeni tako da utiču na logičku strukturu diska. Veliki broj virusa “samo” koristi procesorsko vreme kako bi na većem broju računara prosječnih korisnika obradili određeni broj podataka. Ipak, postoje virusi koji se “smještaju” u Master Boot Record diska kako bi se lakše učitali zajedno sa operativnim sistemom i oni koji narušavaju strukturu podataka. U svakom slučaju, ukoliko antivirusni program nije mogao ništa da uradi ili je nakon brisanja virusa određeni broj fajlova nestao, najbolje je odmah pristupiti proceduri spašavanja podataka. Ukoliko nastavite rad na takvom disku postoji mogućnost da se prepišu potrebne datoteke što će dodatno otežati postupak spašavanja podataka.

Sa kojih operativnih sistema je moguće vratiti podatke?
Uspješno se spašavaju podaci pohranjeni u FAT, FAT12, FAT16, FAT32, NTFS, HFS, EXT, EXT 2, EXT 3, REISER i drugim fajl sistemima. Ipak, najčešći su diskovi sa Windows operativnim sistemom i hard diskovima particionisanim kao FAT32 ili NTFS stoga je, statistički, najveća uspješnost spašavanja podataka upravo sa ovih fajl sistema. Inače, laboranti često pristupaju “sirovim” podacima (sektor po sektor) koje naknadno repariraju, tako da ovakav pristup omogućava kopiranje podataka iz gotovo svih fajl sistema.

Formatirao sam disk, ima li nade?
Koeficijent uspješnosti spašavanja podataka sa diska koji je greškom formatiran, i na kom nije ništa više rađeno, iznosi oko 95%.

http://www.datasolutions.rs

 

1/1